Novine su prije petnaest godina najavljivale da će BiH postati članica NATO saveza.

Foto: Infobiro

Novi krug sankcija Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pojedincima i firmama sa prostora Zapadnog Balkana našao se na većini naslovnica bh. novina u vikend izdanjima. Iz Bosne i Hercegovine (BiH) na „crnoj listi“ su se našle tri osobe: Petar Đokić, ministar industrije i rudarstva u Vladi Republike Srpske (RS), Duško Perović, šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi i Savo Cvijetinović, odbornik SNSD-a u Skupštini Opštine Lopare.

Kako je bilo i za očekivati, novinski tekstovi iz Banje Luke i Sarajeva na različite načine su izvijestili o tome. Novinar Glasa Srpske Veljko Zeljković odlučio se da svoj tekst o novim sankcijama naslovljen „Osveta nemoćnog Marfija“ podkrijepi mišljenjem advokata Branka Lukića i Vladana Glišića. Mišljenja sagovornika su ujednačena. Nove sankcije predstavljaju „smokvin list”, koji treba da prikrije golotinju američkog uplitanja u unutrašnje poslove Srbije i Republike Srpske, mišljenja je advokat Glišić. Drugi sagovornik je izjavio da se od njih ne može očekivati ništa drugo, jer im se spoljna politika decenijama, pogotovo nakon raspada Sovjetskog saveza, svodi samo na ucjene i pritiske.

Uroš Vukić iz Nezavisnih novina istom slučaju je pristupio na drugačiji način. Jednako kao i njegov kolega iz Glasa Srpske ima dva sagovornika - Miloša Šolaju, profesora na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci i Tanju Topić, političku analitičarku. Stavovi sagovornika iz Nezavisnih značajno su drugačiji od onih izrečenih u Glasu Srpske. Šolaja je mišljenja da na duži rok i međunarodnom planu sankcije ne mogu biti pozitivne, ali da neće uticati na one sankcionisane u smislu promjene politike koju su vodili. U naslovu teksta Nezavisnih novina izvučen je dio izjava političke analitičarke Tanje Topić, da sankcije političarima najviše štete narodu RS. U poređenju sa drugim novinama, Oslobođenje je najviše prostora posvetilo ovoj temi, izdvajajući tezu da je stavljanje na „crnu listu“ zvaničnika iz RS, između ostalog, i zbog povezanosti sa Rusijom. Uredništvo Dnevnog avaza je, pored nabrajanja osoba koje su se do sada našle na „crnoj listi“ najavilo, na osnovu, kako navode, pouzdanih izvora koje ima Avaz, da će se na listi naći i neki od „najvećih bošnjačkih funkcionera”.

Posjeta Stoltenberga i pristupanje NATO savezu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom sedmice posjetio je BiH. Oslobođenje, Dnevni avaz i Dnevni list Stoltenbergovu posjetu predstavili su na naslovnicama svojih izdanja od 21.11. Glas Srpske i Nezavisne novine za takvo što nisu imali priliku jer su zbog obilježavanja Dana uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u  BiH, što je praznik u RS, svoja izdanja objavili 20.11., kao dvobroj. Novinski izvještaji svode se na izjave aktera sastanaka sa Stoltenbergom. Dio političara u BiH jeste za članstvo u NATO savezu, drugi dio, onaj iz RS, je za saradnju sa NATO-om ali ne i za članstvo. Ništa novo na političkoj sceni kada je ova tema u pitanju. Vrijedno pažnje predstavlja informacija koju je prenio Dnevni avaz a odnosi se na odobrenu finansijsku pomoć našoj zemlji. Pomoć bi trebala da iznosi u rasponu od 48 do 53 miliona EUR-a koja bi se odnosila na devet projekata iz oblasti odbrambenog sektora i tri projekta iz oblasti sigurnosnog sektora. Možda najvažnija politička poruka upućena tokom Stoltenbergovog boravka u našoj zemlji odnosi se na ulogu visokog predstavnika u BiH. Stoltenberg je poručio da: „uloga Christiana Schmita u sigurnosti regije je veoma važna i ne smije da se potkopava jer to BiH vraća unazad.“

Bosna i Hercegovina i njezino pristupanje NATO savezu je jedna od najdugovječnijih tema u bh. medijima. Kada u pretraživač digitalnog arhiva INFOBIRO ukucate pojam “članstvo u NATO” kao rezultat pretrage dobit će te 1.614 članaka. BiH je svoju želju za članstvom iskazala još u septembru 1995. godine. Ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović je tadašnjem generalnom sekretaru pomenuo ideju da BiH postane članica NATO-a (BiH hoće u NATO). U januaru 2006. godine, Raffi Gregorian u svojstvu koopredsjedavajućeg Komisije za reformu odbrane BiH izjavio je da bi BiH za pet do šest godina mogla biti ozbiljan kandidat za članstvo u NATO-u (BiH za pet godina zrela za NATO).

U septembru iste godine, čak su i predstavnici NATO-a, boraveći u BiH, najavili da bi BiH do 2008. godine mogla postati članicom NATO-a, ukoliko besprijekorno bude ispunjavala tražene standarde i preduslove (Članstvo u NATO moguće 2008. ili 2010?). U novemberu 2023.godine, BiH nikada nije bila dalje od članstva.

Dejtonski mirovni sporazum

Dejtonski mirovni sporazum napunio je 28 godina. To je bila prilika da se još jednom u praksi potvrdi kako uredništva bh.novina različito gledaju na ovaj značajan datum novije bh. historije. Za novine sa sjedištem u Banjoj Luci obilježavanje potpisivanja mirovnog sporazuma je vijest sa naslovne stranice. Veljko Zeljković, novinar Glasa Srpske, u uvodu teksta piše: „sadašnja BiH je kao drveni tronožac i ukoliko se izmakne i jedan nogar, u ovom slučaju srpski, nema više ni zemlje“. To je Srni rekao bivši predsjednik Narodne skupštine RS (NSRS) Dragan Kalinić.

Svi njegovi sagovornici od predsjednika RS Milorada Dodika preko Nebojše Radmanovića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, do Božidara Vučurevića, počasnog predsjednika Sabora Asocijacije „Stvaroci Republike Srpske“ iznijeli su mišljenja da je intervencionizam visokih predstavnika doveo do razgradnje onoga što je dogovoreno u vojnoj bazi Wright-Patterson. Dragan Sladojević iz Nezavisnih novina u svom tekstu je zabilježio niz izjava. Od onih umjerenih, poput izjave univerzitetskog profesora Drage Vukovića koji je istakao da “Dejtonski sporazum bez sumnje ima izuzetan značaj, istorijski, više za građane koji su bili žrtve sukoba, nego za političke aktere koji su na sve tri strane nevoljno pristale na njega“. Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, mišljenja je da su: „Srpska i Srbi suočeni sa nevjerovatnom količinom mržnje i napada“, dok je Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, rekao da je za više od 500.000 Srba koji su ranije živjeli na teritoriji tog entiteta onemogućen povratak na vjekovna ognjišta, jer su federalni i kantonalni organi to masovno opstruisali nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Uredništvo Dnevnog avaza, bez vijesti o Dejtonskom mirovnom sporazumu na naslovnici, tekst o godišnjici parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir sveli su na skromnu vijest naslovljenu “BiH zaustavljena između Dejtona i Brisela”.

Oslobođenje, jednako kao i Dnevni avaz, o Dejtonskom sporazumu na naslovnici nema ništa. Na jednoj četvrtini stranice unutar novine izvijestili su o održanom okruglom stolu u Parlamentarnoj skupštini BiH pod nazivom „Kuda ide BiH?“. U tekstu su, između ostalog, prenesene izjave poslanika Šemsudina Mehmedovića koji je rekao: “U Dejtonu 1995. godine smo dobili taj mir, mir koji je varljiv. Za mene je osnovni razlog zbog čega se nalazimo u ovoj situaciji Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je Ustav koji je dosta faličan, koji je u sebe ugradio etničke afirmacije, etničke politike”.

Poslanik Milan Dunović je izjavio kako su poruke iz EU sasvim jasne da sa ovakvim ustavnim uređenjem BiH ne može postati članicom EU. Dnevni list iz Mostara posvetio je dvije stranice ovoj temi sa naslovom „Dayton pokvareno jelo na bh. trpezi“. Profesor iz Mostara Slavo Kukić mišljenja je da postoji stereotip da je za sve muke kriv Dejtonski sporazum. “U njemu se mogu naći mnoge manjkavosti. Ali i s najboljim rješenjima nećete se pomjeriti s mjesta ako nemate ljude i politike koji sami žele svojim radom pomoći državi”, rekao je.  

Iz svih tekstova kroz izjave političkih aktera jasno je nezadovoljstvo sa aktuelnim ustavnim rješenjem. Zvaničnici RS bi da državnost BiH vrate na „fabričke postavke“, dok je drugi dio političara jasno za jačanje države. Profesor Zdravko Grebo je još 1996. godine predvidio budućnost BiH: „BiH neće biti sretna zemlja dugo vremena, ali će biti zanimljiva. Ovo će biti siromašna zemlja i prostor tektonskih poremećeja i političkih turbulencija. Već se sada stvara prostor za buduće političke koalicije, što će naše živote činiti nesigurnim i sve nas ostavljati u skoro trajnom sluđenom i neurotičnom stanju“. Izjava se nalazi na koricama knjige “Grebo”, autora Bore Kontića.

Izvještavanje o Gazi

Mediji u BiH i dalje prate sve što se dešava u Gazi. Manje je najava tekstova iz Gaze na naslovnicama u odnosu na ranije, ali ih još uvijek ima. Jedna tragedija je zamijenila drugu. Vijesti o ubijanju nedužnih stanovnika Gaze sa novinskih stupaca izbrisala je vijesti o agresiji Rusije na Ukrajinu. Danas je 639. dan od početka rata u Ukrajini.

Po prvi put od 07.10. u Pojasu Gazi se najavljuje kratkotrajna obustava ratnih aktivnosti. Građani BiH su slične najave „iz prvog reda“ gledali 3,5 godine. Iskustvo kaže – nije vjerovati prekidima vatre. Već u začetku najave kratkotrajnog primirja Izraelske odbrambene snage su se „potrudile“ da ne izgube dnevnu statistiku ubijenih, te su u srijedu (22.11) samo u jednom danu ubili preko 100 Palestinaca. Izraz „Nikad više“ često je korišten u kontekstu holokausta u kojem je jevrejsko stanovništvo bilo blizu potpunog uništenja od strane nacista. Poslije se izraz koristio u kontekstu genocida u Srebrenici. Da li će čovječanstvo imati snage da još jednom izraz „nikad više“ u pravom značenju te fraze kontekstualizira za ubijanje ljudi u Gazi? Teško je vjerovati. Za petak je najavljen četverodnevni prekid ubijanja.

Dnevne novine su dostupne u digitalnom arhivu Inforbiro. 

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.