Izvještavanje o zagađenosti zraka - utrka za većim brojem klikova.

Foto: Pixabay

Uprkos nespornoj relevatnosti problema zagađenosti zraka na području BiH, medijsko izvještavanje o toj temi nerijetko biva zastupljeno tek na dnevno-aktuelnoj, a ne kontinuiranoj osnovi i to najčešće tokom zimskih mjeseci kada se shodno padu temperatura povećava i koncentracija zagađujućih materija u zraku, ističe Samir Lemeš, vanredni profesor Univerziteta u Zenici i dugogodišnji aktivista nevladine organizacije „Eko forum Zenica“.

Prenoseći nezvanične informacije i izostavljajući širi kontekst i interpretaciju plasiranih podataka, izvještavanje o zagađenosti zraka se kod bh. medija pretvara u utrku za većim brojem klikova, što je najvidljivije u naslovima koji nastoje privući pažnju javnosti “alarmantnim” riječima: „Sarajevo se ponovo guši u smogu“, Zona sumraka: Pogledajte kako izgleda jutarnja vožnja kroz zagađeni grad“, „Alarmantno: Ovo je pogled na treći najzagađeniji grad na svijetu - ne izlazite ako ne morate“.

Izvori informacija

Kvalitetan i temeljit novinarski pristup problemu zagađenosti zraka trebao bi se zasnivati na medijskim izvještajima koji se pozivaju na zvanične podatke institucija nadležnih za pitanja zagađenosti zraka i njihov monitoring, ali i na izjave i podatke preuzete od hidrometeoroloških zavoda. S druge strane, bh. medijsku sliku dominantno obilježavaju vijesti zasnovane na preuzimanju i prezentiranju podataka iz nezvaničnih izvora i određenih nevladinih organizacija koje koriste vlastite, uglavnom hibridne formule za izračunavanje indeksa kvaliteta zraka, smatra Lemeš.

Tako se brojni mediji pozivaju na podatke preuzete s web-stranice Airvisual. Riječ je  o švicarskom proizvođaču mjernih uređaja koji također operira zvačnim podacima različitih agencija i institucija, ali ih dopunjava i podacima vlastitih mjernih uređaja, potom izračunavajući indeks kvaliteta zraka po vlastitoj generiranoj formuli.

Kako se pored zvaničnih podataka koriste i podaci preuzeti mjerenjem s vlastitih uređaja, to svakako može utjecati na pouzdanost prikazane vrijednosti indeksa. Podaci koje možete pronaći na navedenom portalu jesu kvalitetno obrađeni, veoma slikovito predstavljeni posredstvom interaktivne mape koja pruža mogućnost jednostavnog praćenja trenutnog stanja, trendova i prognoza kako na satnoj, tako i da dnevnoj osnovi. Ipak, Lemeš savjetuje da je potrebno biti veoma oprezan s navedenim podacima budući da se do njih došlo sintezom zvaničnih i podataka dobijenih mjerenjem putem nekalibrisanih i manje pouzdanih mjernih uređaja.

Na sličnom principu djeluju i drugi često korišteni izvori poput web-stranice Eko akcije iz Sarajeva, nevladine organizacije koja također koristi vlastitu formulu za izračunavanje indeksa kvaliteta zraka, a koja je izrađena po američkom standardu, neprilagođenom za područje BiH jer se u BiH koristi evropski standard. Pored navedenih, u medijskim izvještajima nerijetko nailazimo na podatke i s web-stranice Airnow.gov, koja obrađuje parametre preuzete isključivo s mjernih stanica američkih ambasada u različitim državama, dok izostaju podaci s drugih instaliranih mjernih stanica u državi. Iako nisu potpuno nepouzdani, svaki od navedenih izvora ima određene nedostatke, te je stoga potrebno biti posebno oprezan prilikom njihovog korištenja, a prije objave vijesti/izvještaja obavezno je uporediti njihovu kompatibilnost s podacima iz zvaničnih izvora, kao i objasniti razliku i koji izvor se koristi.

Trenutno dostupni zvanični izvori podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kao i podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. Spisku kredibilnih izvora informacija o zagađenosti zraka u BiH moguće je dodati i portal zrakubih.ba, koji je nastao kao rezultat implementacije IMPAQ projekta, a sve u cilju pravovremenog i potpunog informiranja javnosti o kvalitetu zraka u BiH.

„IMPAQ - Poboljšanje kvaliteta zraka i upravljanja kvalitetom zraka u BiH“ je trogodišnji projekat kojeg je 2019. godine pokrenula i koordinira Švedska agencija za zaštitu okoliša uz finansijsku podršku Ambasade Švedske. Projekat se realizuje u saradnji sa Švedskom hidrometeorološkom službom, a uključene su i sve relevantne institucije iz Bosne i Hercegovine, te Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidrometeorološki zavod Republika Srpska. Podaci dostupni na portalu zrakubih.ba prikupljaju se sa svih instaliranih mjernih stanica u BiH, na osnovu kojih se izračunava zvanični indeks kvaliteta zraka u BiH.  

Indeks kvaliteta zraka prikazan prema mjernim stanicama u BiH (izvor: zrakubih.ba)

Indeks kvaliteta zraka

Indeks kvaliteta zraka je opisni pokazatelj koji se složenom formulom automatski izračunava na osnovu koncentracija svih polutanata u zraku (poput CO, NO2, O3, PM2.5 i dr.), a prilagođen je za opću upotrebu jer se umjesto mjernih jedinica i imena polutanata kvalitet zraka opisuje prethodno ustanovljenim kategorijama, kao što su "dobar, umjeren, nezdrav za osjetljive grupe, nezdrav, vrlo nezdrav ili opasan". Za svaku kategoriju propisane su preporuke za ponašanje kako stanovništva, tako i zagađivača.

Potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da indeks kvaliteta zraka (IKZ), kao pojednostavljen matematički prikaz koncentracije različitih polutanata, ne predstavlja globalno jedinstvenu kategoriju. U općoj upotrebi najčešće su američki i kineski indeks, dok indeks koji se koristi u evropskim zemljama ima znatno niže granične vrijednosti povećanog zagađenja, budući da je zrak u EU u značajnoj mjeri manje zagađen nego što je to zapravo slučaj u Kini, Indiji ili nekom drugom dijelu svijeta. Američki, kineski, evropski indeksi imaju različite formule, koje uzimaju u obzir i dinamičke promjene koncentracija nekih polutanata i shodno tome nisu međusobno uporedive. Stoga se, ističe Lemeš, uvijek mora navesti po kojoj metodologiji se izračunava da li je indeks 100, 200 ili 500.

IKZ u BiH izrađen je prema metodologiji FHMZBiH zbog potrebe za jednostavnijim pristupom u opisu stanja kvaliteta zraka, njegovom utjecaju na pojedine grupe stanovništva i preporuke za ponašanje na način koji bi bio razumljiv većini stanovništva.

Jedan od kvalitetnih i iscrpnih izvora informacija za novinare je i Evropska okolišna agencija koja, pored mogućnosti praćenja stanja i komparacije kvaliteta zraka u državama EU, pruža uvid u medijske analize, publikacije i regulatorne mjere koje se tiču ekoloških pitanja. Tako su pod sekcijom država s kojim ova agencija ima saradnju dostupne publikacije vezane isključivo za područje BiH, a sadržaj je moguće filtrirati i po ekološkim kategorijama od kojih je jedna i zagađenost zraka.

Dati priči ljudsko lice

Korištenjem zvaničnih i pouzdanih izvora, kao i provjerom i usporedbom informacija iz više dostupnih izvora, moguće je u značajnoj mjeri unaprijediti medijsko izvještavanje kako o samom problemu zagađenosti zraka, tako i o ostalim ekološkim temama. Pored toga, kvalitetno i sveobuhvatno medijsko izvještavanje o ovim pitanjima podrazumijeva nužnost direktne saradnje novinara i stručnjaka za različita ekološka pitanja. Bitno je da ovaj proces bude dvosmjeran – novinari trebaju više pažnje posvetiti pronalasku i neposrednom konsultiranju eksperata, dok sami eksperti novinarima trebaju pravovremeno i konzistentno pružati najbitnije informacije i njihovu interpretaciju za javnost, čime će doprijeti do svoje ciljne skupine, te na taj način podići svijest građana o ekološkim pitanjima, ali i o ulozi samog pojedinca.

Kvalitetno medijsko izvještavanje o ovoj tematici iziskuje i kontinuirano informiranje javnosti o suštini samog problema što podrazumijeva fokusiranje na uzroke, kratkoročne i dugoročne posljedice izloženosti zagađenom zraku, aktivnosti donosilaca odluka, produbljeno istraživanje o najvećim zagađivačima, kao i lične priče i iskustva ljudi. Dati priči o zagađenju zraka ljudsko lice jedan je od bitnih koraka ka angažiranju javnosti, stoji na web-stranici Centra za zdravstveno novinarstvo. Primjerice, izvještavati o pojedinačnim pričama kako ljudi na individualnom ili lokalnom nivou mogu doprinijeti smanjenju koncentracije polutanata u zraku i tako utjecati na druge.

Također, potrebno je da novinari dublje uđu u samu problematiku izvještavajući o uzrocima, potencijalnim dugoročnim posljedicama po stanovništvo, ali ništa manje značajno i o mogućim rješenjima. S tim u vezi, novinarstvo orijentirano na rješenja, koje bi ponudilo uvid i u drugu perspektivu koja se tiče djelovanja u pravcu rješavanja problema zagađenosti zraka i uloge pojedinaca i lokalnih zajednica u tom kompleksnom procesu, zasigurno predstavlja korak ka profesionalnijem i temeljitijem novinarskom pristupu ovom sveprisutnom problemu.

___