Niske plate i nepovoljni uslovi rada, ubrzani razvoj društvenih mreža koji utiče na položaj tradicionalnih medija i njihov ekonomski opstanak, kao i ekonomska nejednakost među novinarima dio je odgovora na pitanje zašto je sve manje mladih u Sjevernoj Makedoniji koji žele da se bave novinarstvom. Također, tome doprinosi i činjenica da se u toj državi novinarstvom profesionalno može baviti svako, bez obzira na to da li neko ima fakultetsku diplomu ili ne. 

 

U školskoj 2015/2016. godini je na odsjecima za žurnalistiku na Pravnom fakultetu Justinijan i Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije (UKIM) u Skoplju, na Univerzitetu Goce Delčev (UGD) u Štipu i Državnom univerzitetu u Tetovu (DUT) upisano ukupno 59 studenata. U školskoj 2021/2022. godini ovaj broj je bio manji, 36 studenata, što je 23 studenta manje za sedam godina. Na Univerzitetu UKIM ove godine je upisano 17 studenata, UGD ima četiri, a tri studenta pohađaju predavanja novinarstva na Univerzitetu DUT. Univerzitet Majka Tereza u Skoplju ove godine je upisao 12 studenata, a prošle godine nije bilo interesovanja za ovaj smjer na tom Univerzitetu. 

 

Jasna Bachovska-Nedikj, profesorica na Pravnom fakultetu UKIM-a, smatra da mediji zapošljavaju novinare koji prate „istu političku liniju“ kao i njihova uređivačka politika i kaže da su politički pritisci u medijima u toj državi intenzivni do te mjere da bi mogli u potpunosti uništiti integritet novinara. 

 

„Znajući to, mladi novinari ni ne pokušavaju da nađu posao u takvim medijima i na kraju se odlučuju da nađu drugi posao, ili da svoje obrazovanje nadograde nekim stipendijskim programima u inostranstvu. Koliko vidim, situacija se kontinuirano razvijala na ovaj način. Lično ne predviđam drugačiju politiku u bliskoj budućnosti, jer kao što znate, to su složeni strukturni problemi, gdje vam je zaista potrebna revolucionarna politička volja za promjene, a ne korupcija ili nepotizam, iracionalna politizacija, pristrasnost“, kaže Bachovska. 

 

 

Studentica treće godine UKIM-a Tamara Markovska kaže da u brojnim medijima u kojima rade novinari nemaju potrebno obrazovanje, imaju srednju školu ili su završili kraći višemjesečni kurs. Prema njenim riječima, to im ne daje dovoljnu osnovu da budu novinari i smatra da s porastom online medija i web-portala gotovo svako postaje novinar. To dovodi do napuštanja osnovne funkcije i značenja pojma „novinar“.

 

Njen kolega Daniel Shikoski, nakon završenih dodiplomskih studija na druga dva fakulteta, odlučio je da upiše novinarstvo jer po njemu ne može svako biti novinar, a ovo zanimanje u Sjevernoj Makedoniji, kako govori, svelo se na hobi.

 

„Smatram da se internet portali ne mogu sakriti pod okriljem slobode izražavanja jer postoje zakonske mogućnosti kako se sva ova pitanja mogu regulisati, a da se ne zadire u slobodu izražavanja“, kaže Shikoski. 

 

Njihove kolege Jovana Trajkovska i Ivan Stojanovski, studenti prve godine UKIM-a u Skoplju, dijele iste stavove. „Trebalo bi da postoji adekvatna medijska pismenost, obuka i specijalističko obrazovanje“, rekla je Trajkovska. 

 

Stojanovski smatra da su Sjevernoj Makedoniji potrebni veliki, stvarni i pravovremeni koraci kako bi imala profesionalne medije i novinare. 

 

„Vremenom će multimediji na internetu postati dio našeg svakodnevnog života. Ali, da bi se to desilo, moramo imati zakone koji će regulisati te medije. Šteta koju nanesu neregulisani mediji na internetu će imati značajne posljedice na prave medije i povjerenje u njih koje je skoro izgubljeno“, kaže Stojanovski. 

 

 

Šezdeset dva posto mladih novinara ima ispodprosječnu platu. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata na nivou države, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u septembru 2021. godine iznosila je 28.869 makedonskih dinara (MKD), što iznosi oko 460 eura. Ali, plata većine mladih novinara, prema Nezavisnom sindikatu medija (SSNM), ne dostiže ovaj iznos. Od anketiranih mladih novinara, šest posto je odgovorilo da su plaćeni manje od 25.000 MKD (oko 400 eura), a čak 27 posto je bilo plaćeno između 15.000 i 20.000 MKD (između 240 i 320 eura). Preostalih 12,9 posto odgovorilo je da im je plata između 25.000 i 30.000 MKD (između 400 i 480 eura), a 24,6 posto reklo je da ima platu veću od 30.000 MKD (480 eura). 

 

„Činjenice su sljedeće: Nezavisni sindikat medija je proveo anketu s reprezentativnim uzorkom u okviru istraživanja i ove godine došao do zaključka da su nalazi zabrinjavajući. Dvije trećine zaposlenih u medijima imaju ispodprosječne plate. Imajući u vidu da su mediji tržišno orijentisani i da predstavljaju samostalne pravne subjekte, uslove postavlja tržište. Međutim, postoji zakonski minimum i mogućnost da se minimum poveća kroz kolektivne ugovore“, govori Pavle Belovski, predsjednik SSNM-a. 

 

Razlog zašto mladi ne žele da studiraju novinarstvo prema mladoj novinarki Teodori Noveskoj s državnog radija Kanal 77 je upravo niska plata. 

 

„Većina mladih novinara koji su sada zaposleni počinju na minimalnoj plati ili blizu nje, radeći vikendom, praznicima i prekovremeno jer, kako se kaže, ‘u novinarstvu nema radnog vremena’. Dodatno, stres koji nosi ova profesija, izloženost različitim napadima i pritiscima, cenzura i autocenzura su ključni faktori“, smatra novinarka Noveska. 

 

 

Sjeverna Makedonija se nalazi na 57. mjestu (Svjetskog indeksa medijskih sloboda) Reportera bez granica. Zemlja je zabilježila skok od 33 mjesta u odnosu na prošlu godinu na toj listi. Sjeverna Makedonija je 2022. godine bila na 57. mjestu od 180 zemalja, dok je 2021. godine bila 90. na listi. 

 

„Iako novinari ne rade u neprijateljskom okruženju, dezinformacije koje se šire i nedostatak profesionalizma doprinose padu povjerenja javnosti u medije i otvaraju put napadima i prijetnjama usmjerenim protiv medija“, navodi se u izvještaju.

 

Dodaje se da, iako je televizija dominantni izvor informacija, online mediji igraju važnu ulogu.

 

„Ipak, mora se napraviti razlika između profesionalnih online redakcija koje zapošljavaju profesionalne novinare i objavljuju originalne sadržaje i pojedinačnih portala koji plagiraju i kopiraju takav sadržaj“, navodi organizacija Reporteri bez granica. 

 

Što se tiče političkog konteksta, primjećuje se da je transparentnost institucija prilično loša i da zbog jake političke polarizacije medija oni mogu biti podvrgnuti pritiscima vlasti, političara i privrednika. Najveće stranke su stvorile paralelne medijske sisteme na koje imaju politički i ekonomski uticaj. Sve ovo direktno utiče na nivo informisanosti stanovništva, određuje nivo medijske pismenosti i ima sveukupni uticaj na društvena i politička dešavanja u makedonskom društvu. Također, utiče i na to da sve manji broj studenata upisuje novinarstvo.