Osvrt na kraj jedne ere – novine možda nestaju sa kioska, ali ostaju dio historije

foto: Infobiro / MorgueFile / Canva

„Odlazi teška industrija: Vidimo se na slijedećem portalu“, naslov je kolumne sa kojom se od čitalaca štampanog izdanja Slobodne Bosne, u jubilarnom 1.000-om broju, oprostio njezin urednik Senad Avdić. Od momenta kada se Slobodna Bosna posljednji put pojavila na trafikama prošlo je 10 godina. Hiljade članka, intervjua, komentara koje su ispisali novinari Bosne za 21 godinu postojanja postalo je dio historije novinarstva, a časopis je tranformisan u digitalno izdanje u formatu portala koji postoji i danas.

Slobodna Bosna je pokrenuta 1995. godine zahvaljujući slučajnim susretu Senada Avdića i Mirsada Purivatre tadašnjeg direktora Soros Fondacije u Bosni i Hercegovini. Tokom razgovora pala je ponuda da se još jednom pokuša pokrenuti časopis. Prva Slobodna Bosna je bila pokrenuta pred sam rat u Bosni i Hercegovini, ona druga tokom rata i niti jedna nije trajala duže od godine (Avdić o tome svjedoči u serijalu pod nazivom „Historija BH.novinarstva“).

Ne vrijedi ni pokušati pomenuti sve novinarke i novinare koji su pisali pod okriljem ovog časopisa jer bi neko sigurno bio zaboravljen i izostavljen. Slobodna Bosna i magazin Dani, posebno nakon završetka rata, bili su simbol slobodnog novinarstva u Bosni i Hercegovini. Pisali su o temama izuzetno vrijednim za ovo društvo. Iz tog razloga su bili i pod pritiskom raznoraznih struktura vlasti, a okolnosti pod kojima su radili nisu im išli u korist. Izgubili su bitku.

Slična sudbina zadesila je ne samo Dane, koji su ugašeni tokom 2023. godine, već i mnoge druge časopise i novine. Dug je popis onih koji nisu izdržali trku sa digitalom: Feral Tribune (ugašen 2008. godine), Reporter (2013), Ljiljan (2005), Global (2013), Faktor (2016), a krajem 2025. godine i zagrebački Globus.

Pred našim očima se posljednjih petnaestak godina dešava transformacija. Printani mediji su na silaznoj putanji koja traje godinama. Podaci iz oktobra 2025. godine, preuzeti sa portala Statista, ukazuju na trend pada kako tiraža tako marketinga – jednako i za dnevne i sedmične novine. Jasna je razlika između 2017. i projekcije za 2030. godinu.

Drugi, opet, predviđaju sve veću upotrebu umjetne inteligencije u novinarstvu koja će sigurno, ako do toga, dođe, značajno promijeniti i ovo čemu svjedočimo danas.

Vjerujem da će poštovaoci novina starije generacije dijeliti moj utisak da nikada online izdanja novina ne mogu pružiti užitak čitanja kao ona štampana. Valjda je stvar navike. Senad Avdić je sve to pojasnio svojom posljednjom rečenicom u kolumni:

„Dok završavam ovaj broj Slobodne Bosne, posljednji u ovakvom formatu, papirnatom, starinskom, očito anahronom, muči me pitanje kako bih svojoj materi koja je godinama svake hefte obilazila po desetak trafika da provjeri kako se prodaje Slobodna Bosna, objasnio da Slobodne Bosne na trafikama više neće biti i da gleda klikove na internetu i lajkove na društvenim mrežama”.  

U svim ovim transformacijama iz štampanog u digitalno, pa dalje šta bude, čini se najvažnijim sačuvati zapisane informacije odnosno tekstove. Zbog toga postojanje Digitalnog arhiva Infobiro predstavlja značajnu činjenicu za medijski prostor u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Novine mogu da prestanu da postoje, ali njihov sadržaj neće.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.