Gruzija doživljava jedno od najbržih i najozbiljnijih pogoršanja slobode medija ikada viđenih u državi članici EU ili zemlji kandidatkinji

foto: Unsplash / Ilustracija

Od parlamentarnih izbora, održanih u oktobru 2024. godine, Gruzija je doživjela jedno od najbržih i najozbiljnijih pogoršanja slobode medija ikada viđenih u državi članici EU ili zemlji kandidatkinji, upozorili su partneri iz programa Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Partneri ponovo skreću pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze nezavisni mediji i novinari u Gruziji, gdje vladajuća stranka, prijateljski nastrojena prema Rusiji, nastavlja s intenzivnim pritiskom na medije.

„Naše misli posebno su uz zatvorenu novinarku Mziu Amaglobeli, koja je iza rešetaka već godinu i tri mjeseca zbog politički motiviranih optužbi“, navodi MFRR.

Organizacije su ponovno pozvale na hitnu akciju Evropske unije i međunarodne zajednice kako bi se podržali nezavisni mediji i kako bi se odgovorni za autokratski napad na slobode medija poveli na odgovornost.

Otkad je Gruzija dobila status kandidata za EU početkom decembra 2023. godine, MFRR kao najveća baza podataka o napadima na medijske slobode u Evropi, dokumentirala je 319 kršenja medijskih sloboda, pri čemu je na udaru bilo 555 novinara i medijskih organizacija, što Gruziju čini jednom od zemalja s najbržim padom medijskih sloboda u Evropi.

Posljednjih mjeseci pritisak na nezavisne novinare dodatno se pojačao, posebno na novinare koji izvještavaju sa protesta.

Otkad je vladajuća stranka Gruzijski san u oktobru prošle godine usvojila restriktivne amandmane koji potkopavaju slobodu izražavanja, policija je privela desetine demonstranata u Tbilisiju, uključujući novinare. Prema novom zakonodavstvu, nejasno definirani prekršaji poput „umjetnog blokiranja ceste“ ili „nošenja maske na skupu“ kažnjavaju se s do 15 dana administrativnog pritvora, a ponovljeni prekršaji kažnjavaju se kaznama do godinu dana zatvora.

Represivni zakoni

Od aprila 2024. vladajuća stranka usvojila je zakone usmjerene na ograničavanje rada nezavisnih medija. Među državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama, Gruzija predstavlja najdalekosežniji primjer vlade koja zloupotrebljava represivno zakonodavstvo, uključujući zakone o stranim agentima, kako bi ušutkala slobodne medije.

Uprkos međunarodnom negodovanju, vladajuća stranka nije povukla nijednu od represivnih mjera usvojenih 2024. i 2025. godine, uključujući početni nacrt zakona o stranim agentima, Zakon o registraciji stranih agenata, izmjene zakona o podrškama i emitiranju te izmjene Zakona o slobodi govora i izražavanja.

Umjesto toga, Parlament je 2026. godine usvojio sveobuhvatan novi zakonodavni paket kojim se uvode kaznene sankcije za saradnju s međunarodnim subjektima ili donatorima. Nadalje, uključivao je odredbu o „ekstremizmu“, kažnjavajući djela koja „sistematski“ dovode u pitanje legitimnost vlade s do tri godine zatvora za pojedince. Ove zakonske promjene dodatno ograničavaju rad nezavisnih medija, jer se svaka javna aktivnost ili kampanja od društvenog i političkog značaja može ocijeniti kao ponašanje usmjereno na utjecaj na domaću ili vanjsku politiku vlade i može se tretirati kao kazneno djelo.

Od 2024. godine medijski krajolik zemlje postao je sve neprijateljskiji i opasniji, a novinari su izloženi napadima na njihovu fizičku sigurnost te pravnom ili institucionalnom uznemiravanju. S političkim institucijama, uključujući pravosuđe, koje su učinkovito zarobljene i kojima upravlja takozvani klan povezan s vladajućom strankom, nekažnjivost za zločine protiv novinara i dalje je raširena.

Gruzija mora prekinuti ciklus nekažnjivosti provođenjem temeljitih istraga svih slučajeva napada na novinare od strane policije, državnih sigurnosnih snaga, kao i privatnih osoba, poručuje MFRR.

Namjerni napori vladajuće stranke Gruzijski san da naruše slobodu medija i oslabe nezavisno i watchdog novinarstvo ključni su za šire napore za ograničavanje kontrole i ravnoteže vlasti, gušenje neslaganja i učvršćivanje vladine pozicije. Organizacije i partneri koje djeluju u okviru MFRR više su puta pozivali međunarodnu zajednicu da reagira, podrži nezavisne medije i civilno društvo te zaustavi brzo propadanje zemlje u autoritarizam.

„Uprkos ponovljenim pozivima na sankcije od strane Evropskog parlamenta, EU nije uspio poduzeti korake za preokretanje rastućeg autoritarizma Gruzije, uključujući nametanje snažnih sankcija. S promjenom vlade u Mađarskoj, koja je više puta blokirala sankcije EU protiv Gruzije, Unija sada ima priliku krenuti naprijed sa ciljanim sankcijama“, zaključuju partnerske organizacije International Press Institute (IPI), European Federation of Journalists (EFJ), European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), Free Press Unlimited (FPU), Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT) i ARTICLE 19 Europe.

Izvor: EFJ

___