Istraživanje Udruženja BH novinari pokazalo da je među zabilježenim napadima registrovano šest prijetnji smrću, kao i tri fizička napada na novinare.

foto: pixabay

Prošle godine je u BiH registrovano 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije od kojih su evidentirana tri fizička napada, šest prijetnji smrću novinarima, kao i sedam napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, pokazalo je istraživanje „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020.“ Udruženja BH novinari.

Prema evidenciji Linije za pomoć novinarima koja djeluju u okviru Udruženja BH novinari je zabilježeno 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u koja spadaju ugrožavanje radnih prava novinara, mobing, tužbe za klevetu, kao i kršenje prava na slobodan pristup informacijama, piše Udruženje BH novinari.

Kako piše Udruženje, tokom pandemije koronavirusa je više od 88 posto javnih i privatnih bh. medija pretrpjelo finansijsku štetu, a najveći gubici odnose se na prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti.

Autorica istraživanja Maja Radević je, tokom predstavljanja rezultata izvještaja, između ostalog, rekla da bh. vlasti ne pokazuju volju za uspostavom fonda za pomoć medijima, kao i da je BiH jedina država Zapadnog Balkana koja nije odobrila posebne pakete pomoći medijima u savladavanju ekonomskih posljedica pandemije, piše Udruženje BH novinari.

Prošle godine su najbrojniji bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara i novinarki, kao i različiti oblici pritisaka koji su, kako se navodi, često dolazili od predstavnika institucija vlasti.

Rezultati izvještaja su pokazali i da je tokom 2020. povećan broj slučajeva prijetnji putem društvenih mreža, kao i slučajeva govora mržnje i online nasilja, a Udruženje BH novinari piše da u najvećem broju napadači ne budu kažnjeni.

Kako se navodi, pasivnost institucija, prije svega tužilaštava i sudova, otvara prostor za nove napade i ohrabruje one koji smatraju da mogu vršiti nasilje bez kazne. Evidencija Linije za pomoć novinara je, kako piše u izvještaju, pokazala da je sredinom prošle godine protiv novinara i medija bilo aktivno 289 tužbi za klevetu.

Autorica Radević je, kako piše Udruženje BH novinari, rekla da skoro 80 posto tih tužbi dolazi od strane političara i drugih javnih zvaničnika, te da je sve veći broj tzv. SLAPP tužbi kojima se putem visokih odštetnih zahtjeva ciljano nastoji ugroziti finansijski opstanak medija.

Prema preporukama koje su navedene u izvještaju u BiH bi se trebala osigurati uređivačka nezavisnost javnih emitera na nivou države i entiteta, kao i lokalnih javnih medija, donijeti zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, definirati kriterije i osigurati transparentno finansiranje medija iz budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti, izmijeniti Zakon o zaštiti od klevete sa ciljem osiguravanja implementacije prakse Evropskog suda za ljudska prava i ujednačavanja sudske prakse u BiH, te smanjenja broja tužbi za klevetu koje protiv novinara podnose političari i drugi javni zvaničnici.

Osim toga, u preporukama se navodi da bi se trebao izmijeniti Zakon o slobodi pristupa informacijama kako bi se novinarima osigurao adekvatan i blagovremen pristup podacima koji su od interesa za javnost, a ujedno i poboljšala transparentnost rada institucija, te da bi trebalo razviti posebne institucionalne mehanizme i zakonska rješenja za borbu protiv govora mržnje, online nasilja i prijetnji novinarima na web-portalima i društvenim mrežama i insistirati na tome da online mediji imaju jasno naznačene impressume.

U izvještaju, između ostalog, piše i da bi se novinari trebali ohrabriti da prijavljuju kršenja njihovih radnih prava, mobing i druge pritiske unutar redakcija, da bi unutar pravosudnih institucija trebalo kreirati jedinstvenu bazu podataka o sudskim procesima vezanim za novinare i medije, uputiti zahtjeve bh.vlastima za formiranje posebnih fondova za pomoć medijima kako bi se barem djelimično sanirale ekonomske posljedice pandemije i izbjeglo gašenje pojedinih medija, kao i da bi se, u skladu sa preporukama Evropske komisije, trebao izvršiti pritisak na nadležne institucije da osiguraju adekvatniju zaštitu novinara kroz izmjene krivičnog zakonodavstva i efikasno procesuiranje napada na novinare u okviru pravosudnog sistema.

Izvještaj je nastao u okviru Regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara Zapadnog Balkana - Safe Journalists i uz podršku Evropske unije.

Potpuni izvještaj je dostupan ovdje.

Izvor: BH novinari

___