Vijesti i događaji

  • YouTube

'Zašto ne' povodom 11. jula: Razlikovati činjenice od negiranja genocida

'Zašto ne' povodom 11. jula: Razlikovati činjenice od negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici

'Zašto ne' povodom 11. jula: Razlikovati činjenice od negiranja genocida

Udruženje 'Zašto ne' upozorilo je na dezinformacije i manipulativne narative kojima se negira ili relativizira genocid u Srebrenici

foto: Pixabay

Udruženje građana “Zašto ne” objavilo je saopštenje povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici kada se, kako je navedeno, kao i prethodnih godina, može očekivati pojačano širenje dezinformacija i manipulativnih narativa u javnom prostoru koji negiraju genocid u Srebrenici.

“Do sada su takve dezinformacije i narativi dolazili iz različitih izvora. Bilo ih je u izjavama javnih funkcionera u Bosni i Hercegovini i regionu, objavljivani su u medijskim sadržajima, a širili/e su ih i korisnici/e društvenih mreža”, saopštilo je “Zašto ne”.

Udruženje je istaklo da se negiranje genocida u Srebrenici oslanja na dezinformacije, manipulacije i ponekad teorije zavjere o događajima iz jula 1995. godine. Tvrdnje koje grade takve narative tiču se žrtava, sudskih procesa i pravnih definicija. Neke od njih ponavljaju se iz godine u godinu.

Prethodnih godina su u više navrata u javnost plasirane tvrdnje koje umanjuju broj žrtava ubijenih u genocidu, uz optužbe o “izmišljanju” žrtava. Tvrdilo se da su neki od mezara u Potočarima prazni, da su osobe predstavljene kao žrtve žive i danas te da borave i rade u Srebrenici. Bilo je i neutemeljenih tvrdnji da su žrtve ubijene u borbi.

Tvrdilo se također da su vodeći “eksperti” ustanovili da u Srebrenici nije počinjen genocid. Sudske presude odbacivane su zbog “malog” broja žrtava, a iznosile su se i potpuno netačne tvrdnje da je Sud u Hagu utvrdio da nije počinjen genocid, navedeno je u saopštenju.

Ključna uloga medija

U javnost su se također u više navrata plasirale teorije zavjere o tome da je genocid u Srebrenici “insceniran” sa ciljem nanošenja štete reputaciji srpskog rukovodstva i naroda. U nekim verzijama ove priče tvrdilo se da iza svega stoje NATO i zapadne države, a tvrdilo se čak i da su britanski vojnici strijeljali Bošnjake u Srebrenici i za to kasnije okrivili Vojsku Republike Srpske. Uz ovaj se narativ često vežu neutemeljene tvrdnje o pripisivanju kolektivne krivice Srbima za genocid. Neki su mediji optuživali ličnosti i institucije koje su javno govorile o genocidu za proglašavanje Srba “genocidnim narodom”. Bilo je i izmišljenih i lažnih citata s ovom sintagmom, naglašeno je u saopštenju.

Od 2021. godine, negiranje genocida je krivično djelo u Bosni i Hercegovini. Ipak, kako dodaje “Zašto ne”, razobličavanje narativa koji negiraju genocid u Srebrenici zahtijeva sveobuhvatniji pristup. Ključnu ulogu u ovome imaju mediji.

“Objektivno izvještavanje o genocidu u Srebrenici zahtijeva odgovoran i etičan pristup koji je činjenično utemeljen i čiji su fokus žrtve i provjerene činjenice. Mediji trebaju koristiti preciznu terminologiju i jasno navoditi da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama međunarodnih sudova, uključujući Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde, kao i presudama domaćih sudova”, istaknuto je iz ovog udruženja.

U medijskom izvještavanju, kako se dodaje, utvrđene činjenice ne trebaju biti u istoj ravni s negiranjem, relativizacijom ili manipulativnim interpretacijama.

“Važno je izbjeći ovakav lažni balans i razlikovati legitimnu raspravu o historijskim događajima od dezinformacija i negiranja zločina. Izvještavanje treba izbjegavati senzacionalizam, neprimjerene fotografije i prikazivanje žrtava na način koji narušava njihovo dostojanstvo. Mediji bi trebali uključiti viđenja preživjelih, porodica žrtava i relevantnih institucija, uz jasnu razliku između činjenica, komentara i političkih stavova”, navedeno je.

Osim toga, istaknuto je i da ako je u javnom interesu prenijeti izjave političara ili javnih ličnosti koje sadrže negiranje genocida ili druge netačnosti, potrebno je dati kontekst takvim izjavama i provjeriti takve navode.

“Zašto ne” je na osnovu rada fact-checking platformi Istinomjer i Raskrinkavanje, verifikovanih članica Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) i Evropske mreže standarda provjere činjenica (EFCSN), pripremio materijale koji mediji mogu koristiti. Nalaze se na ovom linku.

Ove godine se obilježava 31. godišnjica genocida u Srebrenici. Tim će povodom 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima biti održane komemoracija i kolektivna dženaza i ukop identifikovanih žrtava iz 1995. godine.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.