Podcast autorice Anise Mahmutović je generacijsko priznanje reporterima iz vremena rata u BiH, ali i istraživački serijal koji propituje da li se Srebrenici moglo pomoći prije jula 1995.

foto: Anisa Mahmutović / Ustupljene fotografije

Završeno je snimanje podcasta „Novinari svjedoci genocida”, a emitovanje će početi u julu ove godine, povodom 31. godišnjice od genocida u Srebrenici. Riječ je o prvom autorskom projektu Anise Mahmutović, novinarke iz Tuzle.

Nastao u produkciji MY TV-a, podcast će biti emitovan u osam epizoda.

U svakoj epizodi gostuju urednici, novinari i fotoreporteri koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini izvještavali o događajima u Srebrenici, bili u kontaktu sa kolegama iz tog grada, ali i sa novinarom koji je iz Srebrenice od 1992. do 1995. godine svakodnevno slao informacije prema vojnim i civilnim institucijama u Tuzli i Sarajevu.

Novinari i novinarke iz Srebrenice su putem radio veze svakodnevno slale informacije iz toga grada prema Sarajevu i Tuzli. Pričali su o, kako je rekla Mahmutović, gladi, velikom broju izbjeglih civila, humanitarnoj krizi, a sve u periodu od 1992. do 1995. godine.

Sagovornik u jednoj od epizoda bio je i Ibrahim Bećirović, načelnik organa veze Srebrenica, koji je govorio o životu u tome gradu, sjećanjima, posjetama stranih, ali i novinara iz Srbije. Također, prisjetio se i dana kada je nastao snimak novinara Nine Ćatića, odnosno vremenu i okolnostima u kojima je nastao. Ćatić se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine, nakon čega mu se izgubio trag.

Više od 1.000 ratnih reportaža Vildane Selimbegović

„Vidjeli smo prve fotografije koje je napravio Ahmet Bajrić u Nezuku 16. jula 1995. godine, razgovarali smo o tome danu sa njim, ali i o tome ko je od vojnih zvaničnika i da li je iko dočekao preživjele žrtve genocida toga dana. Na mnogo pitanja odgovorio nam je u urednik Radija Glas Drine, Hasan Hadžić koji je govorio o razgovorima sa predstavnicima tadašnjih institucija, pričama preživjelih, ali i pokušajima dolaska do 'zaštićene zone'“, kaže Mahmutović.

Kako je dodala, malo je poznata informacija da je u studio bosanskohercegovačke televizije u centralni Dnevnik 11. jula 1995. godine ušla Duška Jurišić. Upravo o tom Dnevniku i informacijama koje je tada imala, govori šesta epizoda podcasta „Novinari svjedoci genocida”.

Više od 1.000 reportaža o životu u vrijeme rata napisala glavna i odgovorna urednica Vildana Selimbegović.

„Te godine je provela na terenu prvo kao novinarka Večernjih novina, a onda kao novinarka istraživačkog magazina Dani. Pored toga što smo čuli kako je izgledalo izvještavanje sa prve linije, šta se dešavalo našim kolegama, mogli smo da čujemo i kakva je bila saradnja sa predstavnicima mirovnih snaga“, govori Mahmutović.

Generacijsko priznanje kolegama

Prema njenim riječima, podcast je generacijsko priznanje kolegama reporterima iz vremena rata u Bosni i Hercegovini, ali i istraživački serijal koji propituje da li se Srebrenici moglo pomoći prije jula 1995. godine. Ističe da će se tokom podcasta odgovoriti i na to pitanje, ali i da će snimanje nastaviti nakon Srebrenice, sa još nekoliko novinara iz toga perioda.

___