Iskustva medija koji su pokrenuli crowdfunding kampanje u BiH i Srbiji.

Foto: Nattanan23/Pixabay

U neizvjesnom i nestabilnom poslovnom okruženju, mediji su prinuđeni da iznova pronalaze nove načine za finansiranje. Oslanjanje na samo jedan model sa sobom nosi niz opasnosti jer ako se kanal finansiranja prekine, medij dolazi u opasnost od gašenja. Zato se preporučuje kombinacija više izvora, poput reklama, grantova, pretplate, komercijalnih usluga i crowdfundinga. Posljednje navedeni način je najmanje zastupljen na području Bosne i Hercegovine (BiH), iako su njegove mogućnosti jako velike. On zapravo podrazumijeva donacije čitalaca, kolega ili prijatelja, koji zauzvrat mogu ali i ne moraju da dobiju neku uslugu ili proizvod.

Želeći da u finansiranje svog medija uključe i publiku te vođeni pozitivnim iskustvima iz regiona, redakcija eTrafike je prije nekoliko mjeseci odlučila da napravi nalog na platformi Patreon. Ova stranica je u svijetu jako poznata po tome što spaja publiku sa stvaraocima i povezuje ih kroz mjesečne pretplate. Sistem je vrlo jednostavan: osoba napravi nalog na ovoj platformi, pronađe kreatore koje želi da podrži, a zatim odabere nivo pretplate koji joj odgovara. Nakon što unese broj kartice i plati prvu pretplatu, sistem joj automatski svakog mjeseca skida taj iznos sa kartice. Zauzvrat dobiva pogodnosti poput zahvalnice, poklona, newslettera i slično, koje šalje kreator lično.

Sa druge strane, kreator može biti bilo ko: muzičar, književnik, slikar, novinar, scenarista, aktivista. Ta osoba nakon pravljenja naloga sama unosi iznose pretplate i šta nudi svojim pratiocima zauzvrat. Od svakog iznosa platforma zadržava minimalnu proviziju, a kreatoru se ostatak novca početkom svakog mjeseca prebacuje na PayPal nalog. 

Potrebno je poznavati svoju publiku

Kada se u septembru redakcija eTrafike obratila svojoj publici i ponudila im pretplatu, očekivanja nisu bila velika. Publika u BiH je navikla da online sadržaje dobija besplatno i ne razmišlja da je za njihovo stvaranje potreban novac. Nekoliko objava na društvenim mrežama i jedan direktan e-mail saradnicima, poznanicima i kolegama, privukli su 43 pretplatnika, koliko ih trenutno eTrafika broji na Patreonu. Oni mjesečno ovoj redakciji uplate oko 200 EUR. Taj iznos nije veliki ali je dovoljan da podmiri određene, sitne mjesečne troškove. Takođe, treba uzeti u obzir da eTrafika nema kontinuiranu crowdfunding kampanju, koja je ključna ukoliko se želi napraviti veći rezultat.

Da biste imali iole uspjeha u ovakvom prikupljanju novca, morate da poznajete svoju publiku. Ne samo osnovne informacije poput godišta i nivoa obrazovanja, već i, recimo, nivo informatičke pismenosti. Vrlo lako se može desiti da vaša publika želi da vas podrži ali ne zna kako jer se ne snalazi u kartičnom plaćanju ili ne govori engleski, a Patreon nije dostupan na BHS jezicima. Dešava se da upravo putem ovakvih kampanja malo bliže upoznate ljude koji vas prate.

To se desilo portalu Magločistač iz Subotice, koji je 2020. godine u sklopu projekta pokrenuo kampanju prikupljanja novca, sa jasnim ciljem: bilo im je potrebno 100.000 dinara, tj. oko 16.000 maraka, da redizajniraju sajt. Pozvali su svoju publiku da uplaćuje donacije preko PayPal naloga.

„Ja sam prva bila protiv toga jer mi je bilo ispod časti da molim nekoga za pare. To je bilo vreme Covida, ljudi nisu izlazili napolje, nismo se viđali, svi su bili u strahu, tako da nam je posao bio duplo otežan. Rok za prikupljanje novca je bio oko dve nedelje“, prisjeća se novinarka Magločistača Natalija Jakovljević.

Međutim, za to vrijeme sakupili su više od 200.000 dinara i naučili ponešto o svojoj publici.

„Iznenadila sam se da su ljudi hteli da nas podrže. Svi naši prijatelji i poznanici, čak i ljudi koje ne poznajemo, su donirali jer su shvatili šta je poenta priče. Do tada nismo znali ni koliko nas ljudi podržava. Shvatili smo da mi našu zajednicu zapravo ne poznajemo, pa je to bio neki drugi nivo da se upoznamo sa njom, što smo dalje razvijali. Kasnije je došlo do toga da nam se obraćaju na sedmičnom nivou kada postoji neki problem u zajednici“, govori Natalija Jakovljević.

Način na koji je novac prikupljen je dosta drugačiji od planiranog. Iako su publiku pozivali da doniraju novac online, čitaoci su radije dolazili lično u njihovu kancelariju i donosili gotovinu.

„Ljudima je to bilo komplikovano, nisu shvatali zašto ne uplaćuju direktno nama. Mi smo shvatili da mnogo ljudi ne želi da ostavlja svoje podatke online. Lakše im je žiro račun a još lakše u kešu. Imali smo takvu situaciju da su nam ljudi dolazili i davali novac u dinarima i evrima, a mi smo novac nosili u banku i uplaćivali na račun udruženja, koje je osnivač medija“, prisjeća se ona.

Nakon nekog vremena su napravili nalog na Patreonu, ali bez većeg uspjeha. Natalija govori da su imali manje od 10 pretplatnika i da ljudi nisu znali kako da koriste platformu jer im je bila previše komplikovana. Međutim, ubrzo su saznali za Buy Me A Coffee, gdje korisnici čak ne moraju da se registruju kako bi nekome poslali novac. Ponovo se radilo o jednokratnoj kampanji, a ne mjesečnim pretplatama.

„Ta platforma se jako dobro pokazala. Čak nismo imali nikakvu kampanju za to. Radili smo video priloge koje su mogli da gledaju ljudi koji su uplaćivali neka sredstva na naš račun. Kad budemo radili novu kampanju, radićemo je preko ove platforme“, ističe Jakovljević.

Čitaoci koji su jednokratno učestvovali u njihovim kampanjama nisu nastavili da redovno doniraju novac za njihov rad. Glavni razlog za to Jakovljević vidi u nedovoljno raširenoj svijesti ljudi da trebaju da novčano podržavaju medije.

„Kad bi svi uplatili 2 EUR mesečno, nama bi bilo odlično. Međutim, na tome treba da se radi, a mi nemamo ljude koji bi se posvetili tome. Potrebna je jedna osoba samo za to. Bilo bi odlično kad bismo uveli pretplatu na sajtu, ali mislim da kod nas ne bi uspelo. Možda u Beogradu“, govori ona.

Kontinuirana promocija i razvijanje navika publike

Upravo u Beogradu je redakcija satiričnog portala Njuz razvila svoje crowdfunding kampanje do te mjere da one trenutno čine polovinu budžeta ovog medija (20 odsto Patreon i 30 odsto YouTube). Sa 1.100 pretplatnika na Patreonu, mnogo rasterećenije pristupaju poslu jer eventualni gubitak sponzora ne znači i obustavljanje aktivnosti. Pored Patreona, nude pretplatu i na YouTube kanalu, gdje publika zauvrat dobija posebne videe.

„Na Patreonu imamo za nijansu više pretplatnika jer smo ranije počeli sa njim. YouTube je prilično brzo porastao, samo dok su ljudi shvatili da mogu da se mesečno pretplate. Sa Patreonom smo krenuli pre četiri godine, pre samog podcasta. Hteli smo da ljudi sponzorišu autore mimo naše redakcije, naše spoljne saradnike. Nismo imali biznis plan, više smo istraživali, da vidimo koliko ljudi koristi tu platformu. Napravili smo jedan video i duhovitu kampanju, nakon čega nam se pretplatilo stotinjak ljudi“, govori nam Viktor Marković iz redakcije Njuz.

U početku svojim pretplatnicima nisu davali ništa zauzvrat ali su ubrzo pokrenuli podcast i snimali posebne videe za njih. Iako imaju različitu visine pretplate, svi dobijaju isti sadržaj. Najviše pretplatnika je na najnižem iznosu, 1 EUR mjesečno.

„Deluje malo ali da nismo stavili tu opciju, imali bismo mnogo manje para“, upozorava on.

Za Patreon govori da je vrlo jednostavan za korištenje i da nije trebalo mnogo vremena da postavi nalog svoje redakcije. Na samoj platformi su dostupni savjeti u vezi odnosa prema preplatnicima, sadržaju koji im se nudi zauzvrat i slično.

„Starija publika koja inače ima problema sa online plaćanjem, je imala problema. Ima i onih koji nikad ništa ne bi platili preko neta, ali na njih i ne računamo. Mislim da i tu vidimo promenu, kako skače broj pretplatnika vidimo kako sve više ljudi prihvata da nešto plaća preko interneta. U jednom podcastu sam rekao: 'Ako vam je cimanje preko Patreona, dajte nam 100 dinara kad nas sretnete na ulici'. Dobili smo tako jedno 500 dinara, ljudima se svidela ta fora“, prisjeća se Marković.

Kada su pokrenuli podcast, kontinuirano su promovisali Patreon jer je sve zavisilo od pretplatnika. Nisu imali sponzore, tako da su epizode zavisile od donacija čitalaca. Tada su u svojim emisijama razgovarali o Patreonu i pojašnjavali ljudima zašto je on bitan i kako da se koristi, dok ga sada samo spomenu na početku i kraju.

„Nismo imali edukativne postove za publiku. Jedna starija gospođa nam je rekla da želi da uplati ali ne može da se snađe. Tad smo rekli da ćemo da snimimo video, ali nismo još uvek“, kaže on.

Za redakciju Njuza ove vrste kampanja znače jednu ogromnu brigu manje.

„Ako presuše svi drugi izvori, mi ništa ne gasimo već samo funkcionišemo na minimumu honorara“, ističe on.

Za komunikaciju sa pretplatnicima ističe da nije zahtjevna i da je obavlja uz svoj redovni posao. Tome dosta doprinosi to što se ne radi o standardnom već satiričnom mediju, pa je i komunikacija znatno opuštenija i na neformalnom nivou.

„To je samo još jedan kanal komunikacije“, poručuje Viktor Marković.

Važno je da ovakve kampanje ne posmatramo kao prošenje novca od svoje publike. Pojavom interneta se izgubila navika ljudi da plaćaju za medijske sadržaje, jer su im oni postali dostupni online. Međutim, to što je sadržaj besplatan za čitanje, gledanje illi slušanje, ne znači da je besplatan i za produkciju. Zato je važno kontinuirano komunicirati sa svojom publikom i razvijati im navike da novčano podržavaju medije koje prate.

Upute za pokretanje PayPal naloga

U slučaju Bosne i Hercegovine, situacija nije tako jednostavna za pravljenje PayPal naloga, ali nije ni nemoguća za riješiti.  Da biste napravili PayPal morate imati Visa karticu. Ako vaša banka ne izdaje ovaj tip kartice, potrebno je da otvorite račun u drugoj banci, uz detaljno objašnjenje šta planirate da radite i veliku mogućnost da službenici u banci neće shvatiti o čemu se tačno radi. Nakon otvaranja računa, potrebno je da zatražite Visa karticu i sačekate da stigne. Za sve to je redakciji eTrafike u Banjaluci bilo potrebno oko mjesec dana, uz objašnjenje banke da je procedura malo duža jer se nevladine organizacije dodatno provjeravaju. To je svakako bolje od odgovora prethodne banke, koja je nakon dostavljanja dokumentacije i dva mjeseca čekanja, odbila da otvori račun eTrafici jer pripada nevladinom sektoru. To je rečeno tiho, nezvanično i u povjerenju.

Kada Visa kartica konačno stigne, može se napraviti PayPal nalog i povezati sa vašim pravnim licem, kako bi novac lijegao direktno na račun medija. Nakon toga slijedi pravljenje naloga na Patreonu i njegovo povezivanje sa PayPalom. Naravno, zatim slijedi interno testiranje, plaćanje i prebacivanje novca na PayPal pa zatim na bankovni račun, kako biste se uvjerili da zaista sve funkcioniše. Kada se pokaže da je sve na svom mjestu, javna kampanja može da počne.

___