Rezultati međunarodne podrške medijima

Rezultati međunarodne podrške medijima

U Sarajevu je 27.09. 2013. u organizaciji Centra za društvena istraživanja Analitika, Center for  Research and Policy Making (CRPM) iz  Makedonije, Albanian Media Institute (AMI) iz Albanije i Democracy for Development (D4D) sa Kosova, održana konferencija pod nazivom „20 godina međunarodne podrške medijima na Zapadnom Balkanu“.

Konferencija je za cilj imala da razmotri pristupe i rezultate međunarodne podrške medijima u regionu i ispita do koje mjere su programi međunarodne podrške doprinijeli transformaciji medija u zemljama Zapadnog Balkana: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Istraživači i eksperti okupili su se da predstave rezultate istraživanja provedenog u 5 zemalja regiona i diskutuju o pitanjima kao što su: Da li vanjske intervencije mogu rezultirati kreiranjem održivih medijskih institucija? Kako sam kontekst utiče na razvoj nezavisnih institucija koje su uspostavljene zahvaljujući vanjskim uticajima? Kako interakcija između domaćih i međunarodnih aktera oblikuje ishode institucionalne izgradnje? Mogu li nove institucije uticati na kontekst, na način da unutar njega stvore preduslove za vlastitu održivost?

Aaron Rhodes 

Aaron Rhodes, glavni istraživač i suosnivač Freedom Rights Project-a i autor izvještaja "Ten Years of Media Support to the Balkans: An Assesment“ (2007) otvorio je konferenciju pregledom problema i pitanja koji proizlaze iz međunarodne podrške nezavisnom novinarstvu. Rhodes je izdvojio pitanje utjecaja međunarodne podrške na reputaciju nezavisnog novinarstva i političke posljedice te podrške kao ključne u regionalnim istraživanjima, te upozorio da standardi koji se pri tome postavljaju pred balkanske medije često nisu realni ni u zemljama odakle dolaze donatori.

Komparativnu studiju medija u zapadnobalkanskim zemljama predstavili su istraživači Davor Marko (Srbija), Ilda Londo (Albanija), Nidžara Ahmetašević (BiH) i Zhidas Daskalovski (Makedonija).

Marko je u izlaganju pod nazivom "Podrška medija u turbulentnim vremenima" dao hronološki pregled međunarodne pomoći medijima u Srbiji i naveo da je sličan model primjenjen u svim zemljama regiona: inicijalni model uspostavljanja regulatornih agencija i javnih servisa modifikovan je i konačno, iako su neke promjene bile dobre, ugrozio funkcionalnost medija. 

Davor Marko

Ilda Londo je kao najveći uspjeh međunarodne podrške medijima u Albaniji navela reformu legislative, izgradnju medijskih asocijacija i otvaranje centara za profesionalnu edukaciju, ali je naglasila da u Albaniji još uvijek ne postoji vijeće za štampu, te da su danas glavni problemi samoregulacija i finansiranje medija na malom i prezasićenom tržištu. "Oni koji su finansijski osigurani, često su politički zavisni, a oni koji su politički nezavisni, nemaju dovoljno sredstava," rekla je Londo.

Medijsku situaciju u Bosni i Hercegovini još uvijek oblikuje činjenica da se radi o postkonfliktnoj zemlji, naglasila je u izlaganju pod nazivom "Totalna intervencija za mir i demokratizaciju" Nidžara Ahmetašević sa Univerziteta u Grazu. Mediji u BiH su etnički podijeljeni, nezaštićeni, javnost nije svjesna značaja medija, a Regulatorna agencija, koja bi se mogla nazvati uspješnom pričom međunarodne podrške u BiH, danas je u opasnosti. “Razvoj medija u BiH su oblikovale razne organizacije koje su imale moć i protektorat u ovoj zemlji, i to veoma često nisu medijski profesionalnci, ili ljudi koji su kroz svoj posao bili povezani sa medijima, nego ljudi koji rade za vladine institucije i razne obavještajne službe.“

Etničke podjele karakteriziraju i medijsku scenu u Makedoniji, gdje su medijske kuće podijeljene na one koje izvještavaju na makedonskom i one koje izvještavaju na albanskom jeziku, a međunarodna podrška obično dolazi u kriznim periodima, kaže u svom izlaganju Zhidas Daskalovski iz CRPM-a u Skopju. Najuspješniji primjer međunarodne pomoći je uspostavljanje dnevnog lista Dnevnik, koji je i dalje veoma popularan, te nekoliko TV i radio stanica koje danas više ne postoje. Povlačenje međunarodne podrške u periodu između 2006. i 2010. rezultiralo je pogoršanjem situacije, no danas se donatori donekle vraćaju.

Prisutni su zaključili da je međunarodna podrška u mnogim slučajevima povučena prije nego što je postignut određeni nivo demokratizacije i da u proces često nisu bili uključeni lokalni medijski profesionalci. S druge strane, medijske organizacije nisu do kraja iskoristile međunarodne programe podrške koji su im bili na raspolaganju, te danas mnoge od njih više ne postoje ili loše posluju.. 

Druga sesija konferencije posvećena je diskusiji o podršci medijima i njenom utjecaju na (ne)zavisnost tih medija. U okviru ove sesije prisutnima se obratio Mark Thompson, autor više studija i knjiga o medijima u zemljama bivše Jugoslavije, koji je komentarisao sve predstavljene studije slučaja, nazvavši slučaj Bosne i Hercegovine "kolosalnom tragedijom", a slučaj Kosova "istorijskom prilikom koja je najbliže tabuli rasi sto možemo biti". Thompson je upozorio da je razvoj medija "dugoročna igra za koju treba biti spreman".

Helena Mandić

Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) je govorila ulozi međunarodne podrške i nadzora u obezbjeđivanju nezavisnosti regulatornih agencija, te o političkim pritiscima kojima je Agencija danas izložena. "BiH ima najbolju zakonsku regulativu u regionu, ali nijedan od ovih zakona nije donesen od strane lokalnih predstavnika", rekla je Mandić.

Nevena Ršumović, nezavisna analitičarka iz Beograda, osvrnula na rad nezavisnih istraživačkih centara u regionu, CIN-a i CINS-a, te predstavila svoje istraživanje o tome kako američki model centara za istraživačko novinarstvo funkcioniše u regionu i s kojim se problemima oni susreću. "Važno je da mediji prihvate ove centre kao partnere, a ne konkurenciju", smatra Ršumović.

Konferenciju su zatvorila izlaganja Sue Folger iz Internewsa, koja je o implementaciji projekata podrške medijima govorila iz perspektive organizacije koja implementira programe podrške i uporedila takve programe u Ukrajini i BiH, i Kristine Irion, koja se prisutnima pridružila putem Skype-a i govorila o glavnim izazovima u prevazilaženju "kvake 22" između političkog i medijskog sistema.

Izvještaji za svaku od zemalja predstavljenih tokom konferencije bit će objavljeni do kraja oktobra 2013., dok će kompletna publikacija biti dostupna u narednih pola godine.