Teme koje dominiraju naslovnicama štampanih medija.

foto: INFOBIRO

Poruka iz Brisela je jednostavna: “Bosna i Hercegovina (BiH) nije postigla potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”. Tako je odlučio Evropski parlament u petak 15. decembra, a još jedan neuspjeh bh. poličara urednike bh. novina je motivirao da vijest objave na naslovnicama. U tesktovima su ponovljene „stare fraze“ sa novom konstatacijom da zvaničnici Evropske unije (EU) imaju dvostruke aršine jer je nejasno kako to da Ukrajina i Moldavija zaslužuju otvaranje pregovora, a BiH ne. Da kraj ove godine postane zanimljiv, postarali su se Tužilaštvo BiH i visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt. Prema nalogu Tužilaštva BiH, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Ranka Debevca i Osmana Mehmedagića Osmicu. Visoki predstavnik političarima je dao rok do kraja godine da usvoje izmjene Izbornog zakona ili će ih on nametnuti.

Kada u jednoj državi policija uhapsi predsjednika državnog suda, u ovom slučaju Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Mehmedagića, žargonski kazano „zemlja se trese“. Dvojac Osmanagić i Debevec ne silaze sa naslovnica novina. Hapšenja su izvršena u ponedjeljak 18. decembra a od utorka je ovo ključna tema u bh. novinama. Šta je javnost uspjela da sazna iz tekstova? Informacija dostupna u svim novinama je ona koju je saopštio Milanko Kajganić, glavni tužilac, na pres-konferenciji: „...Uhapšeni su zbog nezakonitog prisluškivanja tokom 2020. godine sudija i uposlenika Tužilaštva BiH“. Uredništvo Dnevnog avaza je bilo prvo koje je hapšenja dovelo u direktnu vezu sa slučajem „Respiratori“. Dan poslije se teza uredništva Dnevnog avaza pojavila i u tekstovima drugih medija. Istraživanje pozadine slučaja dovelo je do novih saznanja. Dnevni avaz je nastavio istraživanje i u izdanju od srijede se pojavila informacija da su prisluškivane dežurne sudije Suda BiH koje su koristile dežurni telefon Tužilaštva BiH. Od 15 sudija koji su koristili telefon u pomenutom periodu za novinare Dnevnog avaza značajnim se čine dva imena: Tatjana Kosović i Enida Hadžiomerović. Kosović je odlučivala o pritvoru uhapšenima u aferi „Respiratori“ Fadilu Novaliću i drugima, a Hadžiomerović je bila sutkinja koja je potvrdila optužnicu protiv Mehmedagića i Muhameda Pekića, uposlenika OSA-e u procesu pod nazivom „Pošta“.  U tekstovima Dnevnog avaza dominira vrsta poruke bez dokaza u vezi sa povezanosti predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i njegove supruge Sebije sa cijelim slučajem. Drugi mediji nisu pokušavali da naprave slične poveznice. One koje ovaj slučaj zanima mogli su u novinama da čitaju i o mogućoj povezanosti hapšenja predsjednika Suda BiH sa aktuelnim procesom Miloradu Dodiku, kao i o povezanosti ambasadora SAD-a sa hapšenjima kako bi se dodatno destabilizirala pozicija Bakira Izetbegovića. Mediji za nijednu od ovih teorija nisu donijeli nove dokaze i javnosti ostaje da čeka sljedeći korak Tužilaštva BiH nakon isteka jednomjesečnog pritvora.

Kako bi se napravila jedna šira slika o uhapšenima, korisno je pretražiti novinske arhive. Moglo bi se reći da ni Debevec ni Osmanagić nisu otvoreni za novinare. Ranko Debevec je imenovan za predsjednika Suda BiH u decembru 2016. godine (Debevec novi predsjednik Suda BiH, ukazano na pritiske SDA) i u periodu od 2016. do 2023., u arhivi INFOBIRO nalaze se samo dva intervjua. Debevec je ukazao povjerenje novinarima Oslobođenja u septembru 2019. (VSTV nema nijedan razlog da me smijeni) i novinarima Nezavisnih novina u julu 2020. godine (LOŠ IMIDŽ NE MOŽE SE POPRAVITI PORED OVAKVIH LIDERA ).

Za novinare je bio sporan i identitet Debeveca. Prema pisanju Dnevnog avaza, predsjednik Suda BiH pored državljanstva BiH posjeduje i državljanstvo Španije, a njegovo špansko ime Ranko Debevec Kasevon. U istom tekstu čitamo da predsjednik Suda nije prijavio imovinu u Španiji kao ni vlasništvo jednosobnog stana u Makarskoj (Kaveson kupio stan u Makarskoj). Dnevni avaz o ovome slučaju izvještava tokom septembra 2021., a u februaru 2022. godine na zahtjev predsjednika Suda BiH, Općinski sud u Sarajevu, odlukom sudije Pavla Crnogorca, donosi sudsku zabranu da mediji, konkretno Dnevni avaz, izvještavaju o privatnom životu Debeveca (Sudija zabranio da se piše o privatnom životu Debevca).  U tekstu se navodi da se u odluci sudije Crnogoraca o zabrani iznošenja detalja iz privatnog života predsjednika Suda BiH ne navode razlozi zašto je takva odluka donesena.

Osman Mehmedagić je, također, zanimljiv novinarima. Afera „Diploma“ odnosi se na dilemu da li je Mehmedagićeva diploma Američkog univerziteta Sarajevo zakonita ili ne. Afera „Pošta“ odnosi se na legalno/nelegalno izuzimanje snimaka video nadzora sa jedne od sarajevskih pošta kako bi se utvrdio identitet osobe koja je podnijela anonominu krivičnu prijavu protiv Osmanagića. Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a je Mehmedagića stavilo na tzv. „crnu listu“ zbog zloupotrebe kapaciteta javnog preduzeća BH Telecom za prikupljanje podataka o aktivnostima bh. politara koji nisu povezani sa SDA. Sve Osmanagićeve afere sublimirane su u tekstu novinara Dnevnog avaza Miralema Aščića pod nazivom 25 pitanja za Osmana Mehmedagića. Tek nakon smjene, Osman Mehmedagić je kroz intervju za magazin STAV odlučio ispričati svoju stranu istine u tekstu Dokaza protiv mene nemaju, motiv optužbe je politički.

Kada u pretraživač na arhivu INFOBIRO upišete pojam „prisluškivanje“, samo u posljednje tri godine rezultat će biti 70 tekstova. Dio se odnosi na aktuelne događaje, ali arhiva tekstova nas podsjeća i na aferu „Potkivanje“. U njoj je akter Milan Tegeltija, tadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), rekao da se protiv njega već duže vrijeme rade nezakonite radnje prisluškivanja. I tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na stranačkom skupu izjavio da „prisluškuje američkog ambasadora u BiH“. Spomenut ćemo i aferu „kupovine glasova“ za unutarstranačke izbore u SDA, u kojoj su glavni akteri bili Semir Efendić, načelnik općine Novi Grad i Asim Sarajlić, predsjednik kadrovske komisije SDA. U posljednjem slučaju, ko je sve prisluškivan, po čijem nalogu, biće utvrđeno kroz sudski proces ako dođe do njega.

Najava visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta da će nametnuti promjene Izbornog zakona ako to ne urade oni kojima je to posao, tema je za dane koji su pred nama. Prve reakcije političara su očekivane. Milorad Dodik je najavio formiranje entitetske izborne komisije, a Dragan Čović je rekao da su promjene Izbornog zakona jedino prihvatljive ako se njima obuhvati i način glasanja za člana Predsjedništva. Političkim strankama koje čine „Trojku“ ideja promjene zakona kako je to zamislio Schmidt je sasvim prihvatljiva. Kulminacija nesporazuma na relaciji Dodik, Čović, Schmidt čini se da se bliži kraju.

___